Ime autora: Nepoznati slikar

Naziv djela: Gospa u Navještenju, Šibenik

Smještaj: Interpretacijski centar katedrale Sv. Jakova Civitas Sacra (izvorno u crkvi Sv. Duha u Šibeniku)

Vrijeme nastanka: sredina ili druga polovica 18. stoljeća

Materijal: ulje na platnu

Dimenzije: 36 x 28 cm

Naručitelj ili donator: korčulanski biskup, Josip Kosirić Teodošević (1787-1802.)

 

Unutar pravokutnog okvira slike, na tamnoj pozadini, prikazana je Gospa u molitvi sa sklopljenim rukama. Naslikana je u tročetvrtinskom profilu do razine ramena i grudi tako da joj se od sklopljenih ruku na prsima vide samo prsti. Odjevena je u crvenu haljinu tankog bijelog ruba iznad koje nosi svijetlo plavi plašt koji se na prsima presijava u svijetlo zelenkastim tonovima. Predočena je u trenutku duboke kontemplacije, pogleda spuštena prema dolje. Glava joj je prekrivena joj je bijelim velom koji pada preko čela te ispod ramena. Gospine gotovo u potpunosti zatvorene, krupne, okrugle oči duboko su usađene u očne duplje, a luk obrva tanak je i polukružan. Nos je malen, a crvena usta, u blagom smiješku, lagano su napućena s tankom srcolikom gornjom usnicom. Punašni obrazi su zarumenjeni, a brada malena i okruglasta. Svjetlost na sliku dopire iz gornjeg desnog kuta te ostavlja titrav i dramatičan efekt na bijelom velu Gospe, osobito na području glave koji je najsnažnije obasjan. Na osliku marame je promijenjen duktus te se, za razliku od lica koje je izrazito fino modelirano kontrastima svjetla i sjene, uočavaju potezi bijele boje kista koji u kombinaciji s efektima snažnog svjetla ostavljaju titrav dojam. Kolorit slike je pastelan, no tonovi su kontrastni. Riječ je o nježnim, svijetlim paletama boje u rasponu od boje inkarnata, preko žućkastih efekata svjetlosti i zelenkastih odsjaja na plaštu, koji se odražavaju na licu Gospe, pa do ružičastih obraza.

Upravo tipologija, ali i način slikanja s uporištem u kvalitetnom crtežu, karakteristični vidljivi potezi kista te vješto ostvareni svjetlosni efekti u kombinaciji s pastelnim bojama koje ostavljaju dojam lazurnih nanosa i međusobnih prelijevanja, pokazuje uzore u lijepim Gospama Jacopa Amigonija (Venecija/Napulj, 1682. – Madrid, 1752.). Sve upućuje da je riječ o kvalitetnijem radu sljedbenika, nekoga iz šireg kruga ili kopista Amigonijevih popularnih prikaza Gospi u malom formatu.

O ovoj je slici pisao jedino Krsto Stošić spominjući natpis koji se nalazi na stražnjoj strani koji glasi: Conte M. Giuseppe Cosserich Teodosio. Bilješka zapravo označava da je sliku crkvi Sv. Duha darovao Josip Kosirić Teodošević, korčulanski biskup (1787-1802.) koji potječe iz stare šibenske plemićke obitelji i koji je u Šibeniku djelovao od sredine 18. stoljeća, obnašajući niz značajnih crkvenih dužnosti. Stoga, sve upućuje na to da je upravo on bio naručitelj ove slike. Riječ je o izrazito značajnom promicatelju kulture i umjetnosti, koji se kao donator istaknuo još u rodnom gradu, a potom i kao biskup u Korčuli. Od brojnih donacija u gradu Šibeniku ističe se značajna i raritetna bilježnica s crtežima iz 15. stoljeća koju je darovao samostanu Sv. Lovre u Šibeniku. U tom kontekstu, važno je spomenuti i donaciju sto zlatnih cekina za glavni oltar u crkvi Sv. Lovre u Šibeniku, a zna se i da je, osim ove slike, za to područje 1760. godine nabavio i sliku nepoznate ikonografije za crkvu u Donjem polju.

Bibliografija: K. Stošić, „Crkvica i bratovština Sv. Duha u Šibeniku“, u: Vjesnik za: arheologiju i historiju dalmatinsku, 1928./29., 1932., 405.; K. Stošić, Galerija uglednih Šibenčana, Šibenik, 1936., 43-44.; J. Soldo, „Samostan sv. Lovre u Šibeniku“, u: Kačić, 1, Split, 1967., 82–83; G. Gamulin, „Kodeks biskupa Kosirića“, u: Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 3, Zagreb, 1961., 9–14.; V. B. Lupis, „Josip Kosirić Teodošević – Korčulanski biskup (1787-1802.), vjerski i kulturni promicatelj“, u: Croatica Christiana Periodica, 30/58., 2006., 117-130.