Istraživačima grada i otoka Krka neiscrpno vrelo povijesnih podataka nudi arhivska građa[i] pohranjena u krčkom Biskupijskom arhivu, no neke dokumente valja tražiti i drugdje. Tako se pojedini dokumenti mogu pronaći i u Državnom arhivu u Veneciji (Archivio di Stato di Venezia) gdje se čuva dio povijesne građe važne za zbivanja na istočnoj obali Jadrana kroz stoljeća. Uz fondove koji se redovito istražuju u svrhu iščitavanja podataka koji svjedoče o aktivnostima i stanju građevina u Dalmaciji (primjerice fondovi Senato Mar, Senato PTM, Savio Cassier, Rason Vecchie i Collegio), svakako treba provjeriti i one druge, možda ne toliko očigledno povezane.
Zanimljivo je tako da se u fondu Doge, Cancelleria inferiore, mogu naći neke arhivske kutije relevantne za Krk. Cancelleria je ustanovljena 1449. godine i u njoj su morali biti registrirani svi javni bilježnici Venecije, a birao ih je Veliki Kancelar. Isprva su spisi čuvani u bazilici sv. Marka, a kasnije u Duždevoj palači, sve do pada Mletačke Republike. Dio današnjeg fonda čine i razni dokumenti tek 1812. pripojeni izvornoj građi. U jednoj od kutija koje se odnose na Krk čuvaju se i dvije vizitacije s kraja 18. stoljeća, jedna biskupska – Visita del Vescovo, a druga providurova – Visita del Provveditore, obje pisane iste, 1796. godine. Poznato je da su vizitacije, odnosno pisani zapisi o redovitim obilascima župa unutar pojedinih biskupija, izvor široke lepeze povijesnih podataka ne samo o pastoralnim aktivnostima već i o crkvenim posjedima, patronatskom pravu i životu župne zajednice. Ujedno, ti su zapisi i vrijedni pokazatelji onodobnog stanja te odnosa prema crkvenim građevinama i pripadajućoj opremi i namještaju, ruhu ili pak liturgijskom posuđu.
Detalj vizitacije Krka biskupa Ivana Antuna Sintica iz 1796. godine.
Biskupsku vizitaciju sastavio je 16. kolovoza 1796. godine, tadašnji krčki biskup Ivan Antun Šintić (1792.-1837.).[ii] U njoj se redovito iznose podaci o životu i stanju na otoku, posebno u vjerskim zajednicama i crkvenim građevinama. Biskup Šintić svojim je djelovanjem dodatno bio prepoznat kao osoba kojoj je domaći puk bio blizak, te se često puta zalagao za dobrobit Krčana. Istovremeno se zalagao i za samostalnost i slobodno djelovanje Crkve, a potvrda tome su razni spisi koji se čuvaju u starijem arhivu Krčke biskupije (akti nastali u vrijeme njegova stolovanja podijeljeni su u pet svezaka, a dio dokumenata se nalazi i u drugom svesku pastirskih pohoda).
Razlog pak zašto je iz Venecije u Krk stigla odredba da i providur iste godine iznova obiđe sva naselja na otoku i napravi pregled mogla bi biti i činjenica da je biskup Šintić bio Hrvat, rodom iz Krka, te u ovom slučaju njegovo mišljenje nije smatrano objektivnim. Iako, primjerice u vrijeme biskupa Petra Antuna Zuccherija, mletački dužd Alvise Mocenigo piše upravo krčkom providuru uputu po pitanju patronatskog prava, beneficija, crkava, službi, bratovština i sl. Ostali biskupi, prema tadašnjim mletačkim zakonima, bili su redom talijanskog podrijetla. Prema duždevoj dukali traženo je da se temeljem ranije sastavljenih biskupskih zapisa podrobnije pojasne potrebni radovi, uključujući i tko se treba za njih pobrinuti te u čijoj su nadležnosti troškovi koji će iz radova proizaći. Izrađena i bilješka o značajnijim razlikama evidencija oba pohoda.
Detalj dokumenta s utvrđenim razlikama u podacima iz biskupske i providurove vizitacije Krka iz 1796.
Usporedbom sadržaja krčkih vizitacija sastavljenih krajem mletačke uprave na Krku, mogu se izlučiti podaci kojima svaka od njih obiluje. Svi oni pomažu u radu istraživača i doprinose jasnijem sagledavanju dijelova prošlosti pojedinih građevina te života na otoku općenito. Iako stoga važne, već samom potrebom da se još u vrijeme njihova nastanka učini kontrola iznesenih činjenica, bez obzira na motivaciju naručitelja, odnosno Mletačke Republike, te nam vizitacije ukazuju i da je ono što je zapisano katkad potrebno uzeti s oprezom i naravno, kada je to moguće, potrebno je pokušati potvrditi materijalnim dokazima.
______________________________________________________________
[i] Nastavljajući se na tekst kolege Danijela Cikovića o potrebi i značaju arhivskog istraživanja sakralne baštine, objavljenog na internetskim stranicama znanstvenog projekta ET TIBI DABO: naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. godine, u ovom se tekstu izdvaja primjer dvije vizitacije Krka s kraja vremena mletačke uprave na tom otoku.
[ii] O biskupu Šinticu vidi iscrpno u: Franjo Velčić: Il vescovo Giovanni Antonio Sintic (1754-1837) e le vicende storico-ecclesiastiche della diocesi di Krk (Veglia), Rijeka, 1999.
