Ime autora: –

Naziv umjetnine: palača Nimira

Smještaj: Rab

Vrijeme nastanka: 15. stoljeće

Materijal: kamen, drvo, opeka, kupe

Dimenzije: /

Naručitelj ili donator: obitelj Nimira

Palača obitelji Nimira (Nemira) nalazi se na sjevernoj strani grada Raba, uz same gradske zidine, u Donjoj ulici preko puta velike palače Dominis. Nastala je postepenom dogradnjom nekadašnje romaničke kuće uz koju je u 15. stoljeću dodan trijem i formiran prostor dvorišta s bunarom, te je palača dobila prepoznatljiv izgled višeetažnog reprezentativnog plemićkog zdanja. Bila je urešena zidnim oslicima i vrsnim klesanim kamenim elementima od kojih je svakako najpoznatiji dvorišni portal iz 15. stoljeća. Portal se veže uz rad majstora Andrije Alešija na Rabu, podsjećajući na portal koji je on klesao za obitelj Crnota tijekom svojeg boravka na otoku. Povezuje ga se i s jednim od portala palače obitelji Zudenigo iz 1490. godine.

Prema stanju na katastarskoj karti iz 19. stoljeća, sklop je činilo čak nekoliko zgrada te dva dvorišta i vrtovi, a uz istočno se krilo ranije pristupalo vratima u gradskim zidinama te dalje do morske obale. Nažalost, početkom 20. stoljeća veći je dio palače srušen čemu je razlog bilo dotrajalo i loše stanje građevine, a najvećim dijelom njezina zapadnog krila. Tada je razgrađen i dvorišni portal i prebačen u ogradni zid crkve sv. Ivana Evanđeliste da bi kasnije ipak bio vraćen na svoje izvorno mjesto. U drugoj polovini 20. stoljeća potpuno je pregrađeno preostalo istočno krilo na kojem su do danas ostale sačuvane gotičke monofore s trolisnim lukovima i akroterijem u tjemenu, ugrađene na mjesto starijih romaničkih prozorskih otvora. Također, od prepoznatljivih elemenata nekadašnje palače Nimira, ostao je tek južni ogradni zid dvorišta i ranije spomenuti klesani kameni portal.

Naručitelji gradnje nekadašnje palače, obitelj Nimira, primljeni su u rapsko plemstvo tek početkom 15. stoljeća, iako se njezini članovi navode u spisima bilježnika i puno ranije kao vijećnici pučani, a u Rabu su bili zasigurno već i krajem 13. stoljeća. Novi društveni status polučio je i potrebu za gradnjom velikog obiteljskog kompleksa kojim bi se potvrdila moć i ugled pojedinaca, dodatno vizualno naglašena s nekoliko klesanih kamenih grbova s obilježjima obitelji Nimira. Po dodjeli komitalnog naslova koji je papa Aleksandar odobrio 1494. godine, Kristofor Nimira od kardinala Piccolominija dobiva i naslov palatinskog grofa te pravo na spajanje grba s grbom obitelji Piccolomini, pa se od tada ta dva grba pojavljuju zajedno na obilježjima obiteljskih potomaka (križ s pet polumjeseca i znak od četiri do šest okomitih šiljaka).

Bibliografija:

W. von Schleyer, Arbe, Stadt und Insel, Weisbaden, 1914., 162-168; V. Brusić, otok Rab, Rab, 1925., 168; M. Granić, Stari rapski grbovi i pečati, Rapski zbornik, Zagreb-Rab, 1987.; M. Domijan, Rab grad umjetnosti, Zagreb – Barbat, 2007., 179-183.; D. Mlacović, Građani plemići: pad i uspon rapskog plemstva, Zagreb, 2008.; M. Bradanović, Rab i recepcija renesanse u arhitekturi i skulpturi na sjevernom Jadranu, Rapski zbornik II, Zagreb, 2012., 451-461.

KMJ