Ime autora: nepoznati majstor

Naziv umjetnine: Nadgrobna ploča slikara Juana Boschetusa i njegove obitelji

Smještaj: crkva svetog Franje na Komarčaru, Rab

Vrijeme nastanka: 1515.

Materijal: vapnenac

Dimenzije: 228 x 131 cm

Naručitelj ili donator: Juan Boschetus (vijesti u Dalmaciji od 1494. do 1526.)

 

U središnjoj osi broda crkve sv. Franje, neposredno ispred svetišta, smještena je nadgrobna ploča pravokutnog oblika. Pri vrhu ploče nalazi se središnji cvijet iz kojeg se simetrično izvija vrpca naglašenog volumena i shematiziranih nabora u vidu tankih crtica. Ispod je štit kojeg okružuje vijenac od tankih grančica s listovima. Heraldički sadržaj štita čini polusunce koje izvire iz gornjeg dijela, dok je u donjem polju horizontalno podijeljeni romb. Donji dio ploče ispunjen je natpisom smještenim u kartuši oblika tabule ansate, a koja je obješena o vješto stiliziranu vrpcu. Natpis uklesan kapitalom glasi: IOANES BOSCHETVS PIN/ CTOR ISPANVS : CODITORI/ VM HOC : COIVGI CARI/ SIBI POSTERISQ SVIS/ .OP.M. CODERE IVSSIT/ .M.D.XV.DIE .X. MIIA/. Nadgrobna ploča uokvirena je profiliranim rubom te trakom s plitko izvedenim biljnim ornamentom u obliku čipke i rozetama na rubovima. U sredini svake stranice okvira smješteno je kružno polje s uklesanim majstorovim monogramom.

nadgrobnu ploču u stručnu raspravu uvodi Cvito Fisković prilikom analize renesansnog kiparstva na Rabu i definiranja opusa Petra Radova. Navodi je kao primjer reljefa s motivom naborane vrpce što je obilježje kiparske produkcije Duknovićeva kruga proizašlog iz djelatnosti na Ugarskom dvoru, no ističe izostanak karakteristične kuglice na završecima vrpci, a koje se pak susreću na nadgrobnim pločama Petra Radova. U analizi ne iznosi mišljenje o autorstvu same ploče, ali je vjerojatno to utjecalo na kasnije autore, poput Miljenka Domijana da u monografskom pregledu rapske spomeničke baštine ploču smjesti u Petrov opus, pritom ukazujući klesarsku vrsnoću i način izrade. Marijan Bradanović recentno postavlja tezu o autorstvu ploče koju pripisuje anonimnom majstoru iz radionice Johannesa Fiorentinusa djelatnog u kontinentalnoj Hrvatskoj ukazujući na sličnost s nadgrobnom pločom biskupa Jana Laskija iz katedrale u Gnieznu i općih sličnosti s djelima ugarske renesanse.

Usporedi li se Boschetusova nadgrobna ploča s drugim poznatim radovima Petra Radova, uviđaju se značajnije razlike u njenom oblikovanju i izradi. Osim motiva naborane vrpce, nema drugih sličnosti. Valja napomenuti kako je ona na komrčarskom primjeru znatno deblja i kruto izvijena za razliku od onih na drugim Petrovim reljefima. Također, ostali primjeri nadgrobnih ploča iz majstorovog opusa isklesani su od crvene breče, dok je u komrčarska ploča izrađena od sivog vapnenca. Slabiju kvalitetu izvedbe u ovom slučaju ne može se tumačiti niti većim udjelom radionice, stoga se pitanje autorstva Boschetsove nadgrobne ploče mora ostaviti otvorenim. Uzimajući u obzir slikarovu aktivnost duž jadranske obale, ne treba isključiti ni mogućnost da je nadgrobnu ploču za sebe i obitelj naručio kod nekog dalmatinskog ili kvarnerskog kamenoklesara te da je ista samo dopremljena u Rab.

Unatoč otvorenom pitanju autorstva, oblikovanje ploče sukladno je stilskim strujanjima  prve četvrtine 16. stoljeća. Primjena motiva tabule ansate jasno ukazuje na ugledanje na antičke izvore, no rijetko se susreće na nadgrobnim pločama. Jedan sličan primjer nalazimo na susjednom otoku Krku, točnije u franjevačkom samostanu na Košljunu. Ploča za koju se smatra da je bila na grobu Katarine Frankapan, nastala 1529. godine te sadrži dvije slične kartuše. Na istoj se ploči javlja i motiv plitko klesane čipkaste vrpce s viticama koja na Košljunskoj ploči uokviruje grb, dok na Komarčaru čini široku traku okvira ploče. Slične se plitko klesane bordure javljaju na nekoliko primjera nadgrobnih ploča i drugih reljefa kroz 16. stoljeće, primjerice onih u klaustru franjevačkog samostana na Poljudu u Splitu, potom na jednoj fragmentarno sačuvanoj ploči u već spomenutom samostanu na Košljunu, kao i na reljefima majstora ugarskog kruga u Senju.

Osim svojim oblikovnim karakteristikama, nadgrobna je ploča zanimljiva i zbog svojeg naručitelja, slikara Juana Boschetusa. Sam natpis na ploči označava ga kao slikara španjolskog porijekla premda nisu poznate činjenice o njegovom životu u Španjolskoj, kontekstu dolaska u Dalmaciju te kasnijem nastanjivanju u Rabu. Prvi se put javlja u arhivskim izvorima na samom kraju 15. stoljeća, točnije 1494. godine,  kao građanin Šibenika i stanovnik Zadra. Vijesti o slikarskoj aktivnosti te nekoliko njegovih djela skromnijih umjetničkih dostignuća nalazimo u Zadru, Šibeniku, Hvaru te na Rabu i obližnjem Krku. Za oltar komrčarske crkve u kojoj je sebi i obitelji dao izraditi grobnicu, naslikao je oltarnu palu s prikazom Bogorodice s Djetetom koja nastaje deset godina nakon nadgrobne ploče, točnije 1526. godine.

 

Bibliografija: C. Fisković, „Prilog poznavanju kiparstva i graditeljstva 15. i 16. stoljeća u Rabu“, Rapski zbornik, Zagreb-Rab 1987., str. 321-332.; M. Domijan, Rab, grad umjetnosti, Zagreb 2001. str. 208; G. Sobota Matejčić, „Pala Sveti razgovor iz Baške“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 32, 2008., str. 107-114.; M. Bradanović, „Arhitektonska baština franjevaca trećoredaca na Kvarnerskim otocima (1. dio)“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 48, Zagreb 2016., str. 103-122.

IB