Ime autora: Nepoznati slikar

Naziv djela: Gospa s Djetetom, sv. Antunom padovanskim i sv. Terezijom Avilskom

Smještaj: Župni dvor, Tisno (nekad u crkvi Sv. Roka, Tisno)

Vrijeme nastanka: početak 18. stoljeća

Materijal: ulje na platnu

Dimenzije: 229 x 129 cm

Naručitelj ili donator: šibenski biskup Giovanni Domenico Callegari (1676-1722.)

 

U gornjem dijelu slike na bijelim je oblacima prikazana Gospa s Djetetom u naručju. Odjevena je u svijetlo ružičastu haljinu i svijetlo plavi plašt.  Prikazana je kako se nagnula prema naprijed te pogled usmjerila na svece u donjem dijelu slike. Lijevom rukom pridržava krunicu, a desnom je obgrlila malenoga Krista u bijelom povoju koji gleda u sv. Antu Padovanskog što se nalazi u donjem lijevom dijelu slike. Djete u desnoj ruci drži vijenac ruža, a u lijevoj također krunicu, koja se doimlje kao da će mu skliznuti iz ruku. Gospu i Dijete flankirajuglave kerubina, dok im se ispod nogu nalaze dva bucmasta anđela, od kojih desni u ruci drži strelicu kojom se sprema probosti sv. Tereziju Avilsku što je  naslikana u donjem desnom dijelu slike. Svetica je prikazana u redovničkoj crno-bijeloj odjeći te teatralno izvijena u „S“ krivulji. Ruke su joj sklopljene na prsima te gleda u anđela sa strelicom. U prvom planu slike, uz njezine noge nalazi se otvorena knjiga te na njoj lubanja. Sveti je Ante je tamnijeg inkarnata, odjeven je u smeđu redovničku odjeću te je viđen u tročetvrtinskom profilu. On kleči u snažnoj molitvenoj gesti raširenih ruku, u trenutku dok je pogled usmjerio ka Gospi i Kristu. U prvom planu slike, ispred svetog Ante, na povećem kamenu sjedi maleni anđeo plave kose, bijelih krila i omotan u žutu tkaninu oko struka te drži ljiljan. Između anđela i otvorene knjige s lubanjom, u prvom se planu travnata krajolika nalazi i trodimenzionalno naslikan grb naručitelja biskupa Giovannija Domenica Callegarija.

Autor slike nije poznat, ali stilske karakteristike upućuju da je riječ o pripadniku novih stilskih strujanja s početka 18. stoljeća. Riječ je o rasvijetljenim pastelnim tonovima te voluminoznim teatralnim likovima, što su obavijeni snažnom zlatnom svjetlošću sa sekvencama skicoznih poteza kojima se nastoji predočiti dubina prostora. Na licima likova, osobito Gospe, malenog Krista, sv. Terezije Avilske i malenog anđela uz sv. Antu, primjetna je određena doza tipizacije koja se očituje u izrazito tankom i dugom nosu, bademastim, uskim, sitnim i pomalo kosim očima, naglašenim bucmastim, blago zarumenjenim, ružičastim obrazima, malenim napućenim usnama te okruglastom zavinutom bradicom. Analizirajući mletačko slikarstvo u prvim desetljećima Settecenta, zaključci idu u smjeru traženja kandidata u širem krugu sljedbenika Antonia Balestre (1666 – 1740.) ili nekoga tko se ugledao na njegovu maniru.

Temeljem grba naslikanog u donjem dijelu prvog plana slike zna se da je naručitelj slike bio jedan od najznačajnijih šibenskih biskupa mletačkog porijekla, Giovanni Domenico Callegari (1676. – 1722.). Njegov je mandat obilježio kraj sukoba s Osmanlijama, pri čemu se biskup istaknuo kao ključna ličnost obnove oslobođenog područja biskupije, duhovni vođa i kulturni poticatelj te darežljiv donator.

Krsto Stošić piše da se slika ovakve ikonografije nalazila u crkvi sv. Roka u Tisnom. Isto se navodi i u nedavno objavljenoj monografiji o Murteru, međutim ondje je lik sv. Tereze Avilske pogrešno protumačen kao sv. Katarina Sijenska.

Bibliografija: K. Stošić, Sela Šibenskog kotara, 1941., 210.; Na slavu Božju: 700 godina Šibenske biskupije, Šibenik, 1998.; 169.; J. Ćuzela, I. Šprljan, Otok Murter. Pogled na baštinu, Tisno, 2019., 258-259.

 

AŠ