Dana 26. siječnja i 6. veljače 2018. objavljene su na internetskom portalu Artribune vijesti da će u talijanskoj pokrajini Marke 2018. godina biti u znaku umjetnosti (Artribune.com).

Krajem kolovoza i tijekom jeseni 2016. godine čitav niz jakih, razarajućih potresa pogodio je srednju Italiju, a posebno Marke. Uslijed velikih šteta i opasnosti od novih oštećenja mnoga su djela tada iz muzeja, crkava, palača i raznovrsnih zbirki bila spremljena u sigurne depoe Ministarstva kulture. S ciljem promoviranja umjetničke baštine, ali i poboljšanja turističke ponude markiđanski je pročelnik za kulturu i turizam, Moreno Pieroni, sa svojim timom pokrenuo projekt niza izložbi s nazivom Mostrare le Marche (Prikazati Marke). Riječ je o igri riječi, jer se na talijanskom izložba kaže „mostra“. Projekt će se 2018. realizirati kroz veći broj izuzetno važnih izložbi koje će, kako je najavljeno, biti znanstveno utemeljene. To znači da će lokalna zajednica financirati znanstveno istraživanje povjesničara umjetnosti koje NUŽNO MORA PRETHODITI SVAKOM IZLOŽBENOM PROJEKTU. Uz to, većina će djela biti primjereno restaurirana, jer se danas u svijetu ne može niti zamisliti da se izlažu djela koja nisu „prezentabilna“, ali i dovedena u stanje u kojem im transport i izlaganje u kontroliranim uvjetima neće naškoditi. Izložbe će se održavati u različitim gradovima pokrajine, poput Loreta, Ferma, Pesara i Recanatija, a bit će posvećene različitim vrstama umjetnosti, temama i razdobljima, oslanjajući se na najvažnija imena i dobro osmišljene tematske koncepte. Bit će postavljene i u mjestima koja su bila najjače pogođena potresom, a to su Macerata i Matelica. Evo i nekoliko naziva:“L’arte che salva. Immagini della predicazione tra quattrocento e settecento. Crivelli, Lotto, Guercino” (Umjetnost koja spašava. Prikazi propovjedništva od 15. do 18. stoljeća. Crivelli, Lotto, Guercino, Museo Antico-Tesoro, Loreto), “Capriccio e Natura. Arte nelle Marche del secondo Cinquecento. Percorsi di rinascita” (Capriccio i priroda. Umjetnost u Markama u drugoj polovici 16. stoljeća. Putevi obnove, Palazzo Buonaccorsi, Macerata), “Cola dell’Amatrice pittore eccentrico tra Pinturicchio e Raffaello” (Cola dell’Amatrice, ekscentrični slikar između Pinturicchia i Rafaela, Pinacoteca Civica i Sala Cola dell’Amatrice u Ascoli Piceno), “Il Rinascimento a Fermo. Tradizione e Avanguardie, da Nicola di Ulisse a Carlo Crivelli” (Renesansa u Fermu. Tradicija i avangarde, od Nicole di Ulissea do Carla Crivellija, Fermo, crkva San Filippo), “Orazio Gentileschi caravaggesco errante nelle Marche” (Orazio Gentileschi, lutajući karavađist u Markama, Fabriano, Oratorio San Giovanni), “Milleduecento. Civiltà figurativa fra Marche e Umbria al tramonto del Romanico” (Trinaesto stoljeće. Vizualna kultura Maraka i Umbrije u smiraj romanike,  Matelica).

Lorenzo Lotto, Navještenje, 1534., Museo Civico Villa Colloredo Mels, Recanati

Cilj lokalne vlasti u Markama je jasan: putem ovog projekta želi promovirati povijesno-umjetničku baštinu pokrajine, usprkos velikih teškoća, šteta uzrokovanih potresima i, općenito, loših uvjeta, kako bi ohrabrila stanovništvo u nastojanju da se vrati normalnom životu. No, projekt je usmjeren ka još jednom izuzetno važnom cilju, a to je bolja kulturna ponuda kako bi se privukao što veći broj turista u regiju. Ukratko, da bi se u Markama život stvarno počeo normalizirati, nužno treba vratiti posjetitelje koji će pomoći oživljavanje lokalnog gospodarstva.

Apeninski je poluotok u proteklih pola stoljeća doživio čitav niz razornih potresa s brojnim ljudskim žrtvama, cijela su naselja nestajala u ruševinama, stradali su važne povijesne građevine, uništene su brojne umjetnine. Italija se bori i s poplavama – valja se sjetiti one strašne u Firenci u studenom 1966. kada su stradale brojne umjetnine. Impozantan sustav državnih institucija koje su zadužene za zaštitu neizmjernog talijanskog umjetničkog blaga u ovakvim je situacijama ponekad „štucao“, no često je izlazio i kao pobjednik, implementirajući pod pritiskom nevolja nove metodologije i bolju organizaciju. Nisu niti sve pogođene pokrajine na jednak način izašle iz prirodnih katastrofa. Obnova i investicije u Furlaniji nakon 1976. preobrazile su ovaj tradicionalno relativno siromašan kraj u jednu od najbogatijih pokrajina moderne Italije. Nažalost, potres iz 2009. u L’Aquili doveo je do napuštanja povijesnog gradskog središta zbog smrtnog stiska kojim mafija drži cijeli građevinski sektor u tom dijelu Abruzza.

No, za nas koji srećom ne živimo u tako strašno trusnom području, a domaća nam je umjetnička baština na duši, markiđanska priča ipak može biti prilično poučna. Evo nekoliko točaka za razmišljanje:

  1. pokrajina Marke ima više od 1.500.000 građana, a BDP joj iznosi 25.640 eura po stanovniku, dok, na primjer, Primorsko-goranska županija nema niti 300.000 građana, a BDP po stanovniku joj iznosi oko 13.000 eura ili nešto više. Lokalna vlast u Markama smatra da njezin Upravni odjel za kulturu mora biti povezan s turizmom te se naziva Assessorato alla Cultura e Turismo della Regione Marche.
  2. lokalna je vlast shvatila da je dobra i raznovrsna kulturna ponuda ona u koju se ulažu primjerena sredstva, ona koja se temelji na znanstvenom istraživanju i uvažavanju najkvalitetnijih, provjerenih stručnjaka, možda čak i onda kada nisu spremni „puhati u isti rog“ s ljudima koji trenutačno obnašaju političke funkcije; naime ljudi od struke ipak bolje znaju što i kako s umjetničkom baštinom od političara.
  3. pretpostaviti je da se temeljem socioloških i ekonomskih studija utvrdilo da je najviše potencijalnih posjetitelja, kao i onih koji su voljni najviše potrošiti, zainteresirano za umjetnost starijih razdoblja, velika i poznata umjetnička imena, manifestacije provjerene kvalitete, odnosno vezane uz ozbiljne institucije i profesionalne timove koji ih priređuju.
  4. turistička zajednica intenzivno sudjeluje u ovakvoj ozbiljnoj i promišljenoj kulturnoj politici, nudeći svoje usluge i informativnu mrežu za promicanje pojedinih manifestacija; napominjem – turistička zajednica nudi svoje usluge profesionalnim timovima koji su specijalizirani za pojedine vrste manifestacija.

Svi oni koji će sada reći da nisu te Marke „tko-zna-što“ i da nisu oni puno pametniji od nas, trebali bi se sjetiti samo jedne jednostavne činjenice: dok njihov BDP po stanovniku iznosi 26.640 eura, naš je gotovo upola manji. Zar nitko ne misli da bismo ga hitno trebali povećati? Pa čak i stvaranjem promišljene i kvalitetne kulturne ponude koja bi mogla privući više turista veće platežne moći.