Ime autora: padovanska zlatarska radionica aktivna krajem 1450-ih

Naziv umjetnine: Pastoral nadbiskupa Maffea Vallaressa

Smještaj: Stalna izložba crkvene umjetnosti, Zadar (vlasništvo riznice katedrale Sv. Stošije u Zadru)

Vrijeme nastanka: dovršeno 1460.

Materijal: srebro, bakar, pozlata

Dimenzije: visina 204 cm, najveća širina 20 cm

Naručitelj ili donator: zadarski nadbiskup Maffeo Vallaresso (1415. – 1494.)

Tijelo nadbiskupskoga pastorala prizmatičnog je oblika, a sastoji se od tri povezana dijela. Nad štapom je heksagonalni nodus pod čijim donjim i gornjim rubom teče traka s posvetnim natpisom (R. D. MAFFEVS VALARESSVS. ARCHIEP.VS HYADRENSIS. FA.DVM CVRAVIT MCCCCLX). Veliki gotički dvoetažni kaštilac ima donji viši i gornji niži dio od kojih je svaki artikuliran gotičkim nišama na tri strane, uokvirenima tornjićima s fijalama. U donjim su nišama dopojasni likovi Gospe s Djetetom, Mrtvoga Krista i sv. Ivana Krsittelja, a u gornjima, nešto jednostavnije arhitektonike, prikazani su zadarski patroni: sv. Stošija, sv. Krševan, sv. Donat i sv. Zoilo. Unutar volute pastorala sučelice stoje ponovljeni lik sv. Stošije s krunom i nadbiskupa Vallaressa s nadbiskupskom mitrom, prikazan s portretnim elementima muškarca krupne glave i poluduge kose. Navrh volute je lik Krista koji blagosilja, a uokolo, na štapičastm postoljima poprsja desetorice starozavjetnih proroka okrenutih naizmjenično na jednu i drugu stranu pastorala.

Vallaressov pastoral je bio predmetom nekolicine atribucija, uglavnom zadarskim ili dalmatinskim zlatarskim radionicama, koje su bez sumnje bile kadre izraditi predmet takvoga tipa, no Nikola Jakšić je tipološkom analizom motiva (heksagonalni nodusi, balustri od gusto nizanih pilastrića s rukohvatom) i njihovom kontekstualizacijom u nadbiskupov epistola. Naime, u Jelićevom odabirau nadbiskupovih pisama objavljnom  odaslanima između 1458. i 1460. iz Padove, ga je pobliže povezao s padovanskim zlatarskim radionicama aktivnima kasnih pedesetih godina 16. stoljeća, koje su, između ostalog, radile na tamošnjim značajnim komunalnim i biskupskim narudžbama preciznije u krugove koji se nastavljaju na rad majstora Alessandra iz Parme i njegovog sina Pietra i Bartolomea iz Bologne.

Bibliografija: C. F. Bianchi, Zara cristiana, Zara 1887., str. 55, 259; R. Eitelberger von Edelberg, Die Mittelalterlichen Kunstdenkmäller Dalmatiens, Wien 1884., str. 154; T. G. Jackson, Dalmatia, the Quarnero and Istria, Oxford 1887., vol. 1, str. 281; A. Gotthold Meyer, Szent Simon Ezüskoporsoja Zaraban, Budapest 1894., str. 61; L. Jelić, „Regestum litterarum zadarskog nadbiskupa Mafeja Vallaressa (1449-1496 god.)“, Starine JAZU,  29, str. 81-85; V. de Ponte, „Historia Ecclesiae Iadrensis“, Rivista dalmatica, 4/1 , 1907., str. 124; G. Bersa, Guida storico-artistica di Zara, Zara 1926., str. 59; C. Cecchelli, Zara – catalogo di cose d’arte e di antichità, Roma 1932., str. 64; M. Krleža, G. Oštrić, Zlato i srebro Zadra, katalog, Zagreb 1951., str. 23; C. Fisković, Zadarski sredovječni majstori, Split 1959., str. 122; I. Petricioli, Zadarsko zlatarstvo, Beograd 1971., str. 14; I. Petricioli, Stalna izložba crkvene umjetnosti (katalog), Zadar 1980, str. 100; T. Raukar, I. Petricioli, F. Švelec, Š. Peričić, Zadar pod mletačkom upravom, Prošlost Zadra III., Zadar 1987., str. 171; M. Domijan, I. Petricioli, P. Vežić, Sjaj zadarskih riznica (katalog), Zagreb 1990., str. 331; P. Pazzi, Itinerari attraverso l’oreficeria Veneta in Istria e Dalmatia, Treviso 1994., str. 18; N. Jakšić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – Zlatarstvo, Zadar 1984., str. 187-189; N. Jakšić, „Due capolavori medievali dalmati di stile veneto“, u: Letteratura, arte, cultura tra le due sponde dell’Adriatico ed oltre (ur. N. Balić Nižić, L. Borsetto, A. Jusup Magazin), Zadar 2016., str. 578-590.

LB