Ime autora: Anton Gnamb (?)

Naziv djela: Palača Wohinz

Smještaj: Rijeka

Vrijeme nastanka: 1783.

Materijal: lomljeni i klesani kamen

Dimenzije: –

Naručitelj ili donator: Michael Wohinz

Palača je sagrađena 1783. u nizu kuća koje su smještene na potezu nekadašnjih gradskih zidina Rijeke, netom prije toga porušenih kako bi se formirala nova reprezentativna gradska ulica – Korzo. Gradnja palače bila je povezana s istodobnom obnovom Gradskog tornja na čiju se istočnu stranu prislonila u istoj regulacijskoj liniji.

Glavno pročelje palače

Prvotnu je kuću na ovoj lokaciji, prema Giovanniju Kobleru, sagradio još 1694. godine Roko Vitnich. Ona je tada bila okrenuta glavnim, sjevernim pročeljem prema gradu, a od bedema je bila razdvojena uskim prostorom. Riječ je bila o maloj i uskoj kući, a od nje vjerojatno potječe portal s rustičnim kamenim klesancima i maskeronom, karakterističan za to razdoblje. Od obitelji Vitnich kuću je kupio 1780-ih godina poznati riječki trgovac Michael Wohinz te ju oko 1783. godine dao proširiti, odnosno većim dijelom nanovo sagraditi. Gradnja kuće pripisuje se istaknutom riječkom inženjeru i urbanistu Antonu Gnambu.

Wohinzova dvokatnica s mezaninom iznad prizemlja, jedna je od najranije podignutih reprezentativnih građevina na tada novoformiranom prostoru Novog grada, a ujedno ima prostornu organizaciju i oblikovanje koje će uvelike odrediti stambenu arhitekturu Rijeke idućih desetljeća. Tripartitni tlocrt čine načelno 3 x 2 prostorije na svakoj etaži. U središnjoj osi prizemlja je hodnik, na kraju kojega se nadovezuje stubište, a bočno su dućanski prostori sa zasebnim ulazima izvana. Stubište čini okosnicu svih gornjih etaža jer se s njegovih podesta ulazi u prostorije, kroz koje je moguć i kružni ophod. Iznad mezanina, u kojem se odvijala poslovna djelatnost, nalazi se prvi kat namijenjen stanovanju, piano nobile, gdje je bila i središnja veća prostorija, salon, naglašen na pročelju reprezentativnim kamenim balkonom.

Portal i balkoni na glavnom pročelju

Glavno pročelje, uz iznimku prizemlja koje je višekratno preinačeno u 20. stoljeću, ukazuje na pravilnu simetriju. Raščlanjeno je na sedam prozorskih osi, s tim da je u prizemlju kameni klesani portal sa stupovima koji pridržavaju balkon u zoni mezanina. Još jedan balkon nalazi se u prvom katu, gdje je poduprt konzolama, a oba imaju željeznu ogradu. Prozorske osi imaju jednostavne kamene okvire, osim u prvom katu gdje su dodatno naglašene naizmjenično trokutastim i segmentnim nadstrešnicama. Čitava je ploha zaključena visoko uzdignutim profiliranim zabatom s tri prozora i trokutastim timpanonom. Ovakvim oblikovanjem pročelje se uklapa u korpus kasnobarokne arhitekture Rijeke s kraja 18. i početka 19. stoljeća, koja se razvijala pod utjecajem Trsta, a djelovanjem inženjera poput Antona Gnamba koji je u Rijeku došao putem Tršćanskog namjesništva, afirmirani su i arhitektonski modeli korišteni u stambenoj arhitekturi.

Portal s maskeronom na sjevernom pročelju, ostatak starije kuće

U 19. stoljeću palača je pripadala obitelji Müller i Dešković te su izvedene razne adaptacije. Pregrađeno je izvorno stubište, ali je zadržan sustav s podestima na svakoj etaži. Na pročelju su krajem 19. stoljeća bili dekorativni drveni izlozi, ali su oni uklonjeni u obnovama tijekom 20. stoljeća, ugradnjom novih kamenih okvira.

Bibliografija: G. Kobler, Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, sv. 2, Fiume, 1896., 41-47; G. Kobler, Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, sv. 3, Fiume, 1896., 192: K. Horvat Levaj, Barokna arhitektura, Zagreb, 2015., 644; R. Matejčić, Barok u Istri i Hrvatskom primorju, u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982., 425; P. Puhmajer, The Urban Expansion of Rijeka as a Reflection of the City’s Multi-Ethnic Society in the Late 18th and Early 19th Century, u: Controversial Heritage and Divided Memories from the Nineteenth Through the Twentieth Centuries. Multiethnic Cities In The Mediterranean World. Volume 2, ur. Marco Folin i Rosa Tamborino, Routledge, New York-London, 2021., 101; P. Puhmajer, K. Majer Jurišić, Stambena arhitektura Rijeke u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća, Zbornik radova znanstvenog skupa “Klasicizam u Hrvatskoj”, ur. Irena Kraševac, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2016., 131-132.

PP