Ime autora: Petar Radov Trogiranin i majstor Franjo s Krka (Cresa)
Naziv umjetnine: crkva sv. Franje
Smještaj: Rab, šuma Komrčar, otok Rab
Vrijeme nastanka: kraj 15. stoljeća
Materijal: kamen, opeka, drvo, kupa
Dimenzije: /
Naručitelj ili donator: fra Matej Bošnjak

Crkva sv. Franje u Rabu izgrađena je krajem 15. stoljeća uz franjevački samostanski kompleks izvan grada, na sjevernom dijelu poluotoka. Danas je uz nju gradsko groblje, a zgrade graditeljskog sklopa franjevaca trećoredaca u prvoj polovici prošlog stoljeća su srušene. To je omanja, jednobrodna crkva, izgrađena u duhu prijelaznog gotičko-renesansnog razdoblja. Tipičan je primjer jednostavno oblikovane redovničke crkve s apsidom gotovo kvadratnog oblika. I svetište i lađa presvođeni su šiljatim bačvastim svodom, dok je naknadno dograđena sakristija, smještena uz južni zid lađe, zaključena ravnim stropom. Unatoč svojoj jednostavnosti, crkva se ističe oblikovanjem glavnog pročelja na kojem je primijenjen niz ukrasnih elemenata renesansnog stila, vješto isprepleten s kasnogotičkim motivima.

Teren za samostan i novu crkvu sv. Franje, nedaleko one koju spominju srednjovjekovni dokumenti, dodijelila je rapska općina 30. studenog 1480. godine, a nakon toga je i lateranski kaptol potvrdio gradnju crkve.  Iako nije pronađen dokument kojim se određuje točan početak radova, zna se da su oni izvođeni od 1485., kada biskup za njih izdvaja sredstva, pa i 1490., što je godina zabilježena nad ulaznim portalom.  Novac za crkvu davale su i privatne osobe, u prvom redu rapski plemići, ali i imućniji građani, a obiteljska obilježja nekih od njih uklesana su na trijumfalnom luku pred svetištem. Na radovima je bio angažiran Petar Radov, tada vrlo aktivan na Rabu, a neke je dijelove klesao i majstor Franjo s Krka.  U zadnjem desetljeću 15. stoljeća crkva je dovršena i 1498. posvetio ju je ninski biskup Juraj Divnić.

Ukopi unutar crkve bilježe se od 1496., a o željama Rabljana da se ukopaju upravo tamo doznaje se iz njihovih oporuka za što se franjevcima ostavljaju novčana sredstva. Nekoliko je posebno vrijednih kamenih nadgrobnih ploča, datiranih u 16. stoljeće, ugrađeno u pod crkve. Tamo je 1525. ukopan i fra Matej Bošnjak, osnivač samostana na Komrčaru, a na ploči je urezan njegov lik u kamenu, glagoljski natpis i godina.  Prema svojem likovnom oblikovanju izdvajaju se i vrsno klesane ploča španjolskog slikara Juana Boschetusa iz 1515.  te ploča senjskog kalafata Marganića iz 1558. godine.

Bibliografija: D. Demonja: Franjevačke crkve na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća, Zagreb, 2013.; M. Domijan: Rab – grad umjetnosti, Zagreb, 2001.; C. Fisković: Prilog poznavanju kiparstva i graditeljstva 15. i 16. stoljeća u Rabu, Rapski zbornik, 1987., str. 321-332.; M. Bradanović: Arhitektonska baština franjevaca trećoredaca na Kvarnerskim otocima (1. dio), Radovi Zavod za hrvatsku povijest, br. 48, 2016., str. 103-122.; R. Ivančević: Trolisna pročelja renesansnih crkava u Hrvatskoj, Peristil, br. 35/36, 1992./93., str. 85-120.; K. Prijatelj: Španjolski slikar Juan Boschetus na Hvaru, Radovi Instituta JAZU u Zadru, br. 6-7, 1960., str. 483-487.; W. Schleyer: Arbe – Stadt und Insel, ein Schatzkästlein der Natur und Kunst in Dalmatien, Wiesbaden, 1914.

KMJ