Ime autora: Nepoznat
Naziv djela: Kuća Erdödy
Smještaj: Bakar
Vrijeme nastanka: oko 1775.
Materijal: lomljeni i klesani kamen
Dimenzije: –
Naručitelj ili donator: Kristofor Erdödy

 

Jednokatna kuća smještena je uz morsku obalu, okrenuta glavnim pročeljem prema malenom Trgu Borsa. Unutrašnjost čini nekoliko prostorija u prizemlju i katu, danas pregrađenih u manje stanove, a vanjština je jednostavna, s kamenim prozorima i vratima. Iznimka je bogato klesani kameni portal s lučnim zaključkom upisanim u pravokutni okvir, kakav se ponavlja i na drugom katu, uz kojega je i balkon s košarastom željeznom ogradom. Iznad portala balkona je štuko ukras s lisnatim ornamentima, jedini ostatak nekadašnjeg pročelja, nekad u cijelosti oblikovanog u štukaturi.

U unutrašnjosti se izvorno nalazilo kameno stubište i dva kamina od ružičastog mramora, a zidovi soba su bili oslikani. Oslici su danas skriveni ispod žbuke, a zabilježeni su na fotografijama iz 1950-ih, na kojima se naziru figuralne i biblijske scene, arhitektura, te poneki prizori uokvireni u kartušne medaljone različitih oblika.

Koncept uređenja unutrašnjosti i pročelja ukazuje na sličnosti s oblikovanjem palače Besenghi degli Ughi u Izoli (1778.), u čijoj unutrašnjosti također nalazimo oslike u medaljonima, a vanjštinu čine vrlo slični kameni portali i balkon, kao i dekorativna obrada štukaturom s motivima rokaja. Oba primjera, kuća Erdödy i palača Besenghi, svjedoče o raširenom načinu uređenja kuća, ali i ne tako čestoj pojavi štuko-pročelja na sjevernom Jadranu.

Kuća Erdödy i njezino uređenje mogu se datirati oko 1775. godine kada arhivski izvori spominju da je kuća „nedavno sagrađena i još nenastanjena“ te da pripada Kristoforu Erdödyju. Naručitelj Kristofor III. Erdödy potječe iz ugarske grane obitelji (umro prije 1793), a sin je Jurja IV. Leopolda i Terezije Esterhazy. Bio kraljevski komornik, trgovac žitom i stokom, članom više trgovačkih društava. No, Erdödy je s vremenom zapao u velike dugove, sva imovina mu je zaplijenjena te je njegova kuća već 1777. pripala bakarskom patriciju Andriji Šepiću. Kuća je u 19. stoljeću pripala obitelji Andrijanić koja je s pročelja dala ukloniti Erdödyjev grb i štuko ukrase.

Bibliografija: I. Marochino, Grad Bakar kroz vjekove, Bakar 1978., str. 168.; R. Matejčić, Barok u Istri i Hrvatskom primorju, u Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982., str. 430.; T. Radauš, „Erdödy“, u Hrvatski biografski leksikon, sv. 4, 1998., str. 57, 61.; P. Puhmajer, „Naručitelji i izgradnja stambenih kuća i palača u Bakru 18. i početka 19. stoljeća”, u Umjetnine, naručitelji i donatori. Prvi skup znanstvenog projekta ET TIBI DABO: naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. godine, zbornik, N. Kudiš (ur.), Rijeka 2018. (u pripremi)

PP