Ime autora: nepoznati salzburški ili južnonjemački slikar
Naziv umjetnine: zidne slike u svodu kapele Sv. Trojstva
Smještaj: kapela Sv Trojstva u sklopu dominikanskog (bivšeg augustinskog) samostana Sv. Jeronima u Rijeci
Vrijeme nastanka: oko 1450.
Materijal: fresco-secco tehnika na vapnenoj žbuci
Dimenzije: površina oslika 127 m2
Naručitelj ili donator: Martin Raunacher (? – Rijeka, nakon 1452.)

Fragmenti zidnih slika otkriveni su u obnovi samostanskog sklopa 1950. godine. Tada vidljive fragmente opisala je Vanda Ekl datirajući ih u prvu polovinu 16. st. u vrijeme obnove samostana pod priorom Primožićem. Restauratorskim radovima 2017. godine otkrivene su slike na čitavoj površini svoda te je uvrđeno da su nastale neposredno nakon gradnje svoda, što potvrđuje njihovu dataciju oko 1450. godine.

Stilski se mogu usporediti s južnonjemačkim knjižnim slikarstvom, no za točniju morfološku analizu potrebno je provesti ozbiljnija povijesno-umjetnička istraživanja. Svako polje uokvireno je oblakastim ornamentom (njem. Wolkenband). Većina figuralnih prikaza nalazi se u okruglim medaljonima. Polja koja nisu figuralno oslikana ispunjena su razlistalim biljnim ornamentom s cvjetnim tučkom u sredini. Podloga svih polja zelenkasto je plava dok su rebra oslikana crvenom bojom. Zagasitost podloge u kontrastu je s koloritom detalja žute, narančaste i kričavo zelene boje. Slikar je izrazito vješt u oblikovanju nagih ljudskih likova, skladnih proporcija i uvjerljivo smještenih u prostor.

U dijelu svoda nad svetištem nalaze se antropomorfni prikazi sunca i mjeseca u obliku ljudskih lica. Oko njih su smještena četiri medaljona s personifikacijama elemenata koji su prikazani kao gole ljudske figure koje jašu četiri različite životinje – vepra, orla, zmaja i ribu. Latinski nazivi elemenata djelomično su sačuvani u svicima koje ove figure drže u svojim rukama. Ovakav topološki sustav ikonografski je izrazito rijedak, iako je kroz apstraktne dijagrame Homo-Annus-Mundus sveprisutan u čitavom razdoblju srednjeg vijeka. Uz polja s elementima nalaze se i četiri medaljona sa zoomorfnim simbolima evanđelista. Opisane prikaze ikonografski objedinjuje zaglavni kamen sa skulptorskim prikazom Kristove glave od koga se u susjedna polja šire naslikane zrake. Ove scene dopunjuju četiri dopojasna lika proroka sa svicima u rukama, tzv. auctoritates koji svojim literarnim djelima služe kao teološko-metafizička podloga koja spaja antička vjerovanja sa kršćanskim svjetonazorom.  Svojim brojem i oni naglašavaju tetradičko poimanje svijeta srednjovjekovnog čovjeka. Posljednji figuralni prikaz jaganjac je Božji s uskršnjom zastavom.

Bibliografija: V. Ekl, „Kasnogotička fresko slikarija u Crkvi Sv. Jeronima u Rijeci“, u: Bulletin Instituta za likovne umjetnosti JAZU, br. 7., Zagreb, 1953., str. 41-43; Ž. Bistrović,“ Raunacheri – povijest jedne plemićke obitelji s Krasa u 15. st.“, Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci (zbornik radova – u tisku)

ŽB