Ime autora: Juraj Dimitrov iz Zadra, Andrija Aleši
Naziv umjetnine: crkva sv. Bernardina
Smještaj: Kampor, otok Rab
Vrijeme nastanka: sredina 15. stoljeća
Materijal: kamen, opeka, drvo, kupa
Dimenzije: /
Naručitelj ili donator: rapski plemić Petar Car, franjevački opservantski red

 

Franjevački kompleks sv. Bernardina Sijenskog nalazi se u uvali sv. Eufemije sa zapadne strane otoka Raba, između naselja Kampor i grada Raba. Čine ga crkva sv. Bernardina, crkva sv. Eufemije, kapela sv. Katarine i samostanska zgrada. Uklopljen je u okolicu, nenametljivo smješten južno od glavne ceste, niže od njezine razine, na terenu koji se terasasto spušta prema obali. Cijeli je sklop okružen zelenim površinama, vrtovima i nižim i višim raslinjem te grobljem sa sjeveroistoka i sa zapada. S južne strane nalaze se gospodarske zgrade, a malo dalje ribnjak i mol s vezom za čamce i manje brodove.

Crkva sv. Bernardina jednobrodna je građevina, pravilne orijentacije i jednostavnog oblikovanja. Izgrađena je sredinom 15. stoljeća. Na lađu pravokutnog tlocrta se nadovezuje uži, nadsvođeni prostor svetišta, zaključen ravnim zidom. Sjeverno uz lađu, odmah do ulaza, u 16. je stoljeću prigrađena Gospina kapela, dok je s južne strane svetišta danas kapela sv. Križa, uređena na mjestu nekadašnje sakristije.

Gradnju samostana i crkve darovao je franjevačkom redu rapski plemić Petar Car što svjedoči i pisani ugovor iz 1451. godine. Tijek radova iscrpno prate arhivski spisi iz kojih doznajemo koji su majstori bili angažirani, koliko su bili plaćeni te kako su pojedini dijelovi crkve, a i samostana, u to vrijeme izgledali. Ne samo da je Car angažirao tada najbolje majstore na Rabu, graditelja Jurja iz Zadra i klesara Andriju Alešija, već nam i njegova uključenost i prisustvo na gradilištu, određivanje detalja prilikom sklapanja ugovora, praćenje troškova, kao i činjenica da je kao svjedok bio prisutan još i u vrijeme donošenja same odluke o potrebi gradnje franjevačkog samostana van rapskih gradskih zidina, daju uvid u sliku o njegovoj osobnosti i poticajima za cijeli projekt.

Vjerojatno nije slučajnost niti da se za sv. Bernardina, crkvu skromnog franjevačkog reda, ubrzo po dovršetku gradnje naručuje i raskošan i iznimno umjetnički vrijedan poliptih venecijanskih slikara, braće Vivarini, kao i veliko Raspelo, vrhunski kasnogotički drvorezbarski rad.

Naknadne dogradnje i uređenja donekle su izmijenile prvotni izgled crkve. Početkom 16. stoljeća, kao zalog mletačkog Rabljanina Andree Cimalarche, izgrađena je kapela posvećena Blaženoj Djevici Mariji u kojoj se nalazi oltar s ikonom Gospe, bizantsko-kretskim radom iz 15. stoljeća, najvjerojatnije venecijanske provenijencije. U baroknom je pak razdoblju u crkvi izvedeno više zahvata koji su obuhvatili postavljanje novog oslikanog drvenog tabulata nad lađom, rad slikara Mate Otona Napolija, potom također oslikanog pjevališta s orguljama Petra Nakića i klesanje kamenih oltara, dok se kasnijim intervencijama nisu unijeli neki prepoznatljivi elementi stilskog oblikovanja.

Bibliografija: I. Braut, K. Majer Jurišić: Nobilis sir Petrus de Zaro, et viri Arbi, donor of the construction of the Franciscan Church of St. Bernardin in Kampor, I. međunarodni znanstveni skup projekta Et tibi dabo, “Public and private commissions: Donors and Works of Art in the Northern Adriatic during the Early Modern Period”, Rijeka, listopad 2018.; fra O. Badurina: Velika kamporska kronika I – VII, Arhiv franjevačkog samostana u Kamporu;  D. Demonja: Franjevačke crkve na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća, Zagreb, 2013.; M. Domijan: Rab – grad umjetnosti, Zagreb, 2001.; C. Fisković: Prilog poznavanju kiparstva i graditeljstva 15. i 16. stoljeća u Rabu, Rapski zbornik, 1987.; C. Fisković, K. Prijatelj, Albanski umjetnik Andrija Aleši u Splitu i Rabu, Split, 1948.; M. Kunčić, Rapski obrtnici, umjetnici i medicinski djelatnici te njihovi klijenti na Rabu u drugoj polovini 15. stoljeća, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti HAZU 31, 2013., 77-126.; D. Mlacović, Plemstvo i otok – pad i uspon rapskog plemstva, Zagreb, 2012.; W. Schleyer: Arbe – Stadt und Insel, ein Schatzkästlein der Natur und Kunst in Dalmatien, Wiesbaden, 1914.

KMJ