Ime autora: majstor Juraj Dimitrov, majstor Andrija Aleši

Naziv umjetnine: palača Crnota

Smještaj: Rab

Vrijeme nastanka: 15. stoljeće

Materijal: kamen, drvo, kupe, opeka

Dimenzije:  /

Naručitelj ili donator: obitelj Crnota, Kolan Crnota

Renesansnu palaču obitelji Crnota sagradio je u 15. stoljeću majstor Juraj Dimitrov iz Zadra, a kiparske je ukrase izveo Andrija Aleši u vremenu svojeg boravka na Rabu, između 1453. do 1456. godine. Naknadno je palača većim dijelom porušena i pregrađivana, a do danas je ostao sačuvan tek ogradni zid unutrašnjeg dvorišta s raskošno klesanim kamenim ulaznim portalom.

Obitelj Crnota (Črnote, Cernotte, Černe) na otok Rab je došla vrlo rano, no o točnoj dataciji dolaska njezinih predstavnika ponuđeni su različiti izvori. Zajedničko im je da je obitelj na otok došla iz Trogira, no i daljnja poveznica tumači se različito: ili je to bila ugarska obitelj koja je u Dalmaciju došla s vojskom kralja Stjepana 1027. godine, ili je to zapravo stara hrvatska obitelj koja je bila vrlo značajna i moćna u doba kralja Krešimira IV. čiji su članovi došli na Rab krajem 11. stoljeća. S druge strane, smatra se da je neki Cernotta, sin trogirskog plemića Anblasiusa na otok Rab doselio oko 1280. godine, i obzirom na vrlo brzi uspon te obitelji, pretpostavlja se da je već i on sam, kao pridošlica, primljen u rapsko plemstvo. Potomci i članovi njegove obitelji imali su najviše položaje u rapskoj komuni, bili su advokati, suci, notari, a imali su i posjede ne samo na Rabu već i na Pagu. Kasnije su pojedinci bili i soprakomiti na mletačkim galijama, bavili su se trgovinom, vunom i bili su ljekarnici. Njihovo obiteljsko stablo bilježi podatke o imenima i grananju linija, kroz nekoliko stoljeća. S vremenom su stekli znatnu obiteljsku imovinu. Već od sredine 14. stoljeća imali su 8 kuća, 8 gospodarskih zgrada, 4 posjeda, 20 vinograda i mnoga zemljišta, pa čak i solane. Uz obitelji Dominis, Galzigna, Hermolais i Zudenigo, Crnote su bile najmoćnija plemićka obitelj na Rabu.

Godine 1369., 27. svibnja, Arcolo Cernotta dobiva od Andreja de Poruge neku kuću u srednjoj ulici: „unum casale cum scala et balatorio, lapiedeo positum in contrada media“. Možda je riječ upravo o strukturama unutar gradske jezgre gdje je kasnije izgrađena palača pokraj gradske lože koju je sredinom 15. stoljeća naručio Kolan Crnota. On je 1451. godine angažirao Juraja Dimitrova koji je zajedno s još nekoliko svojih suradnika i pomoćnika popravio i preinačio staru obiteljsku kuću u palaču, te izveo drvene i kamene  dijelove,  sobe  s  ukrašenim  gotičkim  stropovima,  izrezbarenim  klupama,  kamenim umivaonikom te uzidanim ormarima, kao i kuhinju, dvorište, stepeništa i balkone. Sačuvana su tri ugovora iz tog vremena, prema kojima doznajemo mnoštvo podataka o izvornom izgledu palače, odnosno velike obiteljske kuće, palače.

Kasnije je palača prešla u vlasništvo obitelji Bakota, a s vremenom je preuređivana i pregrađivana, te je izgubila prepoznatljive strukture gradnje 15. stoljeća, izuzev dvorišnog zida s portalom i odnosa dvorišnog otvorenog prostora i zidane gradnje na sjevernoj i istočnoj strani. Izmjene koje su se dogodile slijedile su nužne prilagodbe prema potrebama suvremenog stanovanja, oblikovno pripadajući uobičajenim shemama kasnog 18. i 19. stoljeća.

Bibliografija:

W. von Schleyer, Arbe, Stadt und Insel, Weisbaden, 1914., 162-168; V. Brusić, otok Rab, Rab, 1925., 168; C. Fisković, K. Prijatelj, Aleši i ostali majstori u Rabu, Albanski umjetnik Andrija Aleši u Splitu i Rabu, Split, 1948.; M. Domijan, Rab grad umjetnosti, Zagreb – Barbat, 2007., 179-183.; D. Mlacović, Građani plemići: pad i uspon rapskog plemstva, Zagreb, 2008.; M. Bradanović, Rab i recepcija renesanse u arhitekturi i skulpturi na sjevernom Jadranu, Rapski zbornik II, Zagreb, 2012., 451-461.; S. Sorić, Biti plemić u Rabu: iz graditeljske djelatnosti rapskoga plemstva u arhivskim dokumentima iz sredine 15. stoljeća, Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti, Zbornik dana Cvita Fiskovića VII., Zagreb, 2018., str. 51‐64; K. Majer Jurišić, Kuća i ostaci palače Crnota u Rabu – konzervatorska studija, Zagreb, 2020.

KMJ