Ime autora: nepoznati graditelj
Naziv umjetnine: Gradska loža u Pagu
Smještaj: Glavni gradski trg
Vrijeme nastanka: planirana izgradnja sredinom 15. stoljeća
Materijal: /
Dimenzije: /
Naručitelj ili donator: Paška komuna (Mletačka uprava)

Na sjevernoj strani glavnog gradskog trga u Pagu, nasuprot kneževu dvoru sredinom 15. stoljeća predviđena je i gradnja gradske lože. U gradovima na istočnojadranskoj obali bilo je uobičajeno da se u slučajevima kad su kneževe palače i vijećnice sagrađene bez vanjskog trijema, loža gradi kao samostalna građevina za javne potrebe građana. Bila bi otvorena trijemom s jedne, dvije ili s tri strane. Kako je točno izgledala paška loža, ne znamo, no u arhivskim se spisima spominje, a prema rezultatima provedenih arheoloških istraživanja potvrđeno je postojanje njezinih temelja. Ostao je sačuvan i podatak na nacrtu grada Paga iz 1780. godine, na kojem je naznačen smještaj i tlocrt njezina podnožja, u obliku slova L.

Vjerojatno je da loža nikad nije bila do kraja dovršena, te je na kraju i njezino podnožje srušeno. Time je narušena prvotna ideja planiranog izgleda središnjeg gradskog prostora. Njezin se izostanak osjeća u doživljaju glavnog trga jer bi uz sve četiri građevine (crkvu, biskupsku i kneževu palaču te ložu) bio određen pravilni pravokutni tlocrt, okružen svim službenim funkcijama grada. Upravo u nerealiziranoj ideji o potrebi dovršenja gradske lože ogleda se dijelom i moguća slabija ekonomska mogućnost njezina naručitelja, paške komune, te istovremeno i izostanak njihove ustrajnosti i ulaganja u javne graditeljske pothvate naspram susjednih gradskih središta koja su u to vrijeme također bila pod mletačkom upravom.

Bibliografija: E. Hilje, Spomenici srednjevjekovnog graditeljstva na Pagu, Zadar, str. 154.; M. Suić, “Grad Pag – tipološka osobitost uz našu obalu”, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru 43, Zadar, str. 22.; K. Majer Jurišić, Arhitektura vlasti i suda, Zagreb, 2017., str. 113.

KMJ