Dana 14. svibnja 2020. je Anna Maria Grünfelder, austrijska teologinja i povjesničarka koja dugi niz godina živi i djeluje u Zagrebu, napisala otvoreno pismo kardinalu Vinku Puljiću u kojem izražava svoju zabrinutost zbog odluke ovog visokog prelata da u sarajevskoj… Continue Reading →

U bečkom Kunsthistoriches Museumu čuva se famozna Soljenka koju je izradio Benvenuto Cellini (Firenca, 1500. – 1571.).[1] Na ovalnom drvenom postolju s konkavnim obrubom izmjenjuju se zlatne figure izvedene u dubokom reljefu. Između njih se nalaze grupe glazbenih instrumenata, oružja… Continue Reading →

Uređenje urbanih prostora često rezultira zanimljivim arheološkim otkrićima davno zaboravljenih sadržaja nestalih uslijed urbanističke evolucije određenih sredina. Takvi nam nalazi pokazuju koliko su dinamične promjene kojima su živa gradska tkiva oduvijek bila podložna i koliko su  zapravo iskrivljene naše percepcije… Continue Reading →

Na grafičkom listu što prikazuje procesiju osuđenika Inkvizicije vide se brojni kriminalci, vojnici i redovnici koji u koloni meandriraju po prostranom gradskom trgu. Kako ovaj list pruža uvid u život Lisabona tijekom 18. stoljeća, predstavlja zanimljiv povijesni dokument. Nema posebnu… Continue Reading →

U potresu koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb teško je stradala njegova povijesna jezgra, Gornji i Donji grad. Stotine zgrada zadobile su pukotine, urušili su se krovovi, dimnjaci, zabati i zidovi, a mnogi su ljudi ostali bez domova. Kad… Continue Reading →

Tommaso Temanza (Venecija, 1705. – 1789.), arhitekt i vrijedan izvor za biografije brojnih venecijanskih majstora (Vite dei più celebri architetti e scrittori veneziani, Vita di Andrea Palladio, Zibaldon…), posjetio je ranih šezdesetih godina 18. stoljeća neke od najvažnijih gradova na… Continue Reading →

Od druge polovice 19. stoljeća primjetno se intenzivira djelatnost kolekcionara čije zbirke postaju temelj za osnivanje prvih muzeja primijenjenih umjetnosti i povijesnog tekstila. Također, u posljednjoj trećini 19. stoljeća oživljava tržište umjetninama što je kolekcionarima, koji su bili dobri poznavatelji… Continue Reading →

Epidemija kuge koja je na području sjeverne Italije harala od 1575. do 1577. godine, u Milanu se nazivala „Kugom sv. Karla“ jer je tadašnji nadbiskup, Carlo Borromeo (kroatizirano Karlo Boromejski, 1563. – 1584.), ne samo organizirao pomoć zaraženima i razdijelio… Continue Reading →

Od sredine 14. do druge polovice 17. stoljeća, gradovi smješteni uz obalu Jadranskog mora često su bili na udaru kuge, iako se je posljednja eksplozija epidemije u zapadnom svijetu dogodila tek 1899.[i] Riječ je o strašnoj zaraznoj bolesti uzrokovanoj bakterijom… Continue Reading →