Premda je o ranonovovjekovnom slikarstvu Mletačke Dalmacije objavljen niz pojedinačnih studija, one su se uglavnom bavile istraživanjem pojedinih autora, fenomena ili gradova te im često nedostaje kritički pristup. Do primjene suvremene metodologije povijesti umjetnosti dolazi tek u novije vrijeme. Osobito… Continue Reading →

Putujući unutrašnjošću Istre, još do prije svega desetak godina, neupućeni prolaznik teško je mogao zamijetiti brojne građevinske ostatke feudalnih utvrda koje su sve do ranog novovjekovlja predstavljale upravne i gospodarske centre regije. Dugotrajan period u kojemu su bile napuštene ostavio… Continue Reading →

Istraživačima grada i otoka Krka neiscrpno vrelo povijesnih podataka nudi arhivska građa[i] pohranjena u krčkom Biskupijskom arhivu, no neke dokumente valja tražiti i drugdje. Tako se pojedini dokumenti mogu pronaći i u Državnom arhivu u Veneciji (Archivio di Stato di… Continue Reading →

U široko shvaćenoj struci koji obuhvaća arhitekturu, povijest umjetnosti, arheologiju i zaštitu kulturne baštine, nasušna je potreba za postojanjem arhitektonskih i umjetničkih topografija pojedinih gradova i regija, utemeljenih na stručnim i znanstvenim istraživanjima, kako bi se u svakom aspektu mogao… Continue Reading →

Sakralna baština predstavlja vjerojatno najreprezentativniji segment hrvatske kulturne baštine, pogotovo one likovne. Istraživanje ovog neprocjenjivo vrijednog dijela nacionalne, a u značajnoj mjeri i svjetske baštine teklo je uglavnom sukladno dinamici istraživanja u ostalom dijelu Europe te baštini tradiciju koja seže… Continue Reading →

Smatra se da su vitezovi, ratnici i drugi pripadnici viših slojeva feudalnog društva od 12. stoljeća počeli koristiti različite simbole i druge grafičke oblike kao svoja osobna obilježja. Ona bi bila prikazana na štitovima i njihova je funkcija prvenstveno bila… Continue Reading →

Nepoznati slikar, Venecijanska tkalačka radionica, 16. stoljeće, Museo Correr, Venecija U povijesti pisanja o umijeću tkanja i proizvodnji svilenih tkanina moguće je razlikovati nekoliko skupina izvora ovisno o interesima i ciljevima pojedinih autora te općoj percepciji primijenjenih umjetnosti. Tako je… Continue Reading →

Fortuna critica tekstilnih predmeta u Hrvatskoj i dalje značajno zaostaje za svjetskim trendovima. Interes hrvatskih povjesničara umjetnosti za teme povijesnog tekstila tijekom prošlog stoljeća bio je minimalan, što je rezultiralo krajnje selektivnim objavama predmeta pojedinih katedralnih ili samostanskih riznica. Stoga… Continue Reading →