Ime autora: nepoznat
Naziv djela: Dvorac Nova Kraljevica
Smještaj: Kraljevica
Vrijeme nastanka: 17. stoljeće, nadograđen u drugoj pol. 19. st.
Materijal: lomljeni i klesani kamen
Dimenzije: –
Naručitelj ili donator: Petar Zrinski

Nova Kraljevica, dvorište dvorca.

Dvorac Nova Kraljevica, još zvan i Novi grad Zrinskih, smješten je na rtu s južne strane ulaza u Bakarski zaljev. Dvorac je sagrađen sredinom 17. stoljeća za grofa Petra Zrinskog, u čijem je vlasništvu bio dvadesetak godina, a služio je kao izvangradska stambena rezidencija Zrinskih. Nije poznat njegov arhitekt ni graditelj, ali se prema dosadašnjim saznanjima može reći da arhitektura dvorca nosi utjecaje sjevernojadranske i kontinentalne tradicije. Već su ranije uočene sličnosti pojedinih elemenata, poput portala, s detaljima iz znamenitog arhitektonskog traktata Sebastiana Serlija.

Dvorac je četverokrilna građevina s podrumom, izvorno jednokatna. Krila su rastvorena arkadama prema unutrašnjem dvorištu, a na četirima vanjskim uglovima nalaze se kružne kule. U svakom krilu prostorije se nižu uz hodnik, a glavna komunikacija kroz etaže je kameno dvokrako stubište u sjevernom krilu. I dok su vanjska pročelja dvorca raščlanjena tek nizovima prozora, dvorište ima arkade poduprte kamenih stupovima, nekoliko bogato klesanih portala i prozora u prizemlju i katu. Na sredini je kamena kruna s grbom Zrinskih koja služi cisterni ispod razine dvorišta.

U dvorcu je djelomično sačuvana kvalitetna kamena oprema iz doba Zrinskih. Od podnih popločenja, nalazimo raster sivih i bijelih kamenih ploča u dvorištu, hodnicima i jugozapadnoj kuli, koji podsjećaju na podove venecijanskih palača 17. i 18. stoljeća. U dvorištu su stupovi arkada toskanskih i jonskih kapitela te niz portala, od kojih se oni na ulazima u vežu i stubište ističu monumentalnim oblikovanjem. Na ulazima u prostorije kata su pronađene ovalne niše u kojima su se nekad nalazile biste antičkih i srednjovjekovnih ličnosti, ali koje, nažalost, nisu sačuvane. Prostorije kata i danas krasi pet portala od poliranog crnog mramora, a prizemlje jugozapadne kule istovjetni mramorni kamin, za koji su istraživanja pokazala da se također izvorno nalazio u zapadnom dijelu kata, gdje je bio reprezentativan stan Petra Zrinskog.

Nakon Zrinsko-frankopanske urote, dvorac je dijelio tragičnu sudbinu svojih prvotnih vlasnika. Bio je opljačkan, njegova je oprema raznesena, a poslije smaknuća Zrinskog i Frankopana 1671. godine, preuzela ga je Dvorska komora. Idućih desetljeća dvorac ima razne namjene. Adaptiran je u 18. stoljeću za potrebe gradnje ratne luke u Kraljevici, kada je služio kao vojarna. Na prijelazu 18. u 19. stoljeće u njemu je skladište za žito, a 1816. prenamijenjen je u bolnicu koja je u njemu djelovala sve do sredine 19. stoljeća. Godine 1883. kupila ga je mletačka isusovačka provincija koja je u njemu uredila sjemenište nadogradivši drugi kat te potpuno preuredivši unutrašnjost i vanjštinu. Tijekom 20. stoljeća dvorac je višekratno devastiran, a tek posljednjih godina vidljiva su nastojanja za njegovom obnovom.

Bibliografija: R. Horvat, Zapljena Zrinskih imanja, Hrvatsko kolo, 4, Zagreb, 1908., str. 232-233; E. Laszowski, Gorski kotar i Vinodol, Zagreb, 1923., str. 170-171; E. Laszowski, Hrvatske povjesne gradjevine, Zagreb, 1902., str. 146-147; E. Laszowski, Razgrabljene stvari grofa Petra Zrinskoga i Franje Krste Frankopana i njihovih pristaša g. 1670. – 1671., Starine JAZU, knj. 41, Zagreb, 1948., str. 172; M. Liković, Iz prošlosti Kraljevice, Kraljevica, 1990; R. Matejčić, Barok u Istri i Hrvatskom primorju, u: Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982., str. 417-419; P. Puhmajer, Dvorac Nova Kraljevica: prilozi za povijest gradnje i uređenja, Ars Adriatica, 8, 2018., str. 129-152; P. Puhmajer, Dvorac Nova Kraljevica (Novi grad Zrinskih). Elaborat konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, 2017; L. Salvator, Der Golf von Buccari und Porto Re, Praha, 1871., str. 103-106.

PP