Ime autora: nepoznati graditelj
Naziv umjetnine: Gradska loža u Krku
Smještaj: Trg Vela Placa ili Platea Magna
Vrijeme nastanka: druga polovina 15. stoljeća
Materijal: kamen, ?
Dimenzije: /
Naručitelj ili donator: Krčka komuna (Mletačka uprava)

Gradska loža u Krku nije sačuvana i poznata je tek iz pisanih izvora. Upravo zbog toga u literaturi nailazimo na različita razmišljanja o njezinu točnom položaju. Primjerice, jedni smatraju da je loža bila na sjevernoj strani gradskog trga Vela placa, nasuprot gradskoj kuli, drugi da je bila prislonjena tik uz njezino istočno pročelje (no time bi bila otežana ili sasvim onemogućena komunikacija kroz vrata otvorena u prizemlju), a treći pak da je vjerojatno bila smještena u nevelikom prostoru između kule i zapadne ograde gradske cisterne. Zanimljivo je da se svi pozivaju na isti izvor, a to su odredbe prvog krčkog providura Antonija Vinciguerre u vrijeme mletačke vladavine potkraj 15. stoljeća. Različita mišljenja mogla su nastati i zato što je i prije mletačke lože iz 1489. godine na trgu zasigurno bila neka starija, komunalna loža, a s druge strane zbog različitog viđenja sadržaja providurova pisma. U najstarijem poznatom tiskanom tekstu o gradskom trgu, koji je sastavio G. Cubich, nalazimo i najvjerniji prikaz stanja uređenosti i na njemu izgrađenih objekata s obzirom na Vinciguerrinu reformu. Sam Vinciguerra pisao je da se od ulazne kule, i iza postojećeg bunara, gradi loža na stupovima i do nje, zatvarajući trg, Camera dei pegni, općinska zalagaonica, na čijem su pročelju okrenutom trgu ugrađeni grbovi plemića. Na toj je sjevernoj strani gradskog trga ispod hodne potkraj 15. stoljeća sazidana i cisterna s bunarskom krunom zdepaste cilindrične forme i ukrašenih kutova, a poslije je sagrađen i zatvor te više na istok zgrada fontika. U jugozapadnom dijelu trga, odmah nasuprot kuli glavnih gradskih vrata, bila je gradska straža s trijemom u prizemlju, a na jugoistočnoj strani u srednjem vijeku bila je kapela sv. Stjepana koja se navodi još i u dokumentima iz 1424. U vizitacijama iz 16. stoljeća o toj kapeli nema više spomena, ali se navodi kapela sv. Antuna.

Kako je spomenuto, svakako je još tijekom razvijenog srednjeg vijeka na trgu koji je i tada funkcionirao kao glavno komunalno središte, morala postojati i stara gradska loža. Ne zna se točno gdje je stajala, no pretpostavlja se da je bila na južnoj strani. Svaka je komunalna uprava, pa tako i krčka, imala potrebu definirati mjesta unutar urbanog središta gdje su se odvijali sudački i administrativni, te javni procesi. Stoga se i naručuje izgradnja upravnih građevina, u prvom redu gradskih loža. Iako često puta ugovorima same narudže nisu zabilježene, što je slučaj i u Krku, u gradskom se pak Statutu propisuje proces suđenja i saslušavanja pritužbi stranaka i ispitivanje svjedoka u loži. U presudi Klari de Virzolis iz 1362. godine piše: Veglae ubi placita audiuntur – u Krku gdje se saslušavaju tužbe, što nije bilo drugdje nego na trgu pod ložom. I providur Petar Capalbo je 17. ožujka 1485. izrekao presudu u sporu zbog nekih kuća pod ložom na trgu: Lata, dana et promulgata fuit sopra scripta sententia per antelatum magnificum Dominium Provisorem sedente sub Lodia Civitatis in Platea… die 17. Mensis Martii 1485, dok se u ugovoru iz 1543. godine izričito spominje nova loža, smještena uz gradska vrata: Veglae prope Lodiam novam ad portas maioris civitatis. Loža se spominje još i u 17. stoljeću, točnije 1666. godine, kad dužd dopušta općini da posiječe u općinskim šumama na Prnibi i u Konobama pet brodova drva za popravak lože, ure i za druge troškove. Nakon toga nam nisu poznati drugi zapisi.

Ne možemo znati kako je točno izgledala mletačka gradska loža u Krku, no može se pretpostaviti da je bila oblikovana kao trijem s niskim parapetom i krovištem postavljenim na stupove u pročelju te da se dijelom oslanjala i na susjedne gradnje, što je uostalom slučaj i kod drugih loža u manjim mjestima otoka. Povijesni dokumenti navode da se u loži nalazio i sudački stol. Tako se 1539. godine piše sub logia ad bancum juris (pod ložom sjedeći za sudačkim stolom), a 1541. godine Clarissimum dominum Provisorem sedente sub loggia communis ad eius iuris bancum publicante me Joanne Terzogo notario et cancelario. Zasigurno je stoga loža bila primjereno opremljena kamenim namještajem i ukrasima, a u njoj je vjerojatno izvorno bio postavljen i visokorenesansni reljef iz 1569. godine s dva putta koji lijevom rukom drže krune, Udržavaju 11atno da je u loži bio postavljen i ki stol. Tako se na  okrenutog prema trgu, s ložom u prizemlju čiji stupovi  a desnom pridržavaju grb providura Bondumiera.

Bibliografija: G. Cubich, Notizie naturali e storiche sull’isola di Veglia, Trieste, 1874., str. 126-127; G. Vassili, “La storia della città di Veglia nei suoi momenti principali”, Archivio storico per la Dalmazia vol. XVI, Roma, 1934., str. 4; I. Žic Rokov, “Gradske zidine i ulice u Krku”, Krčki zbornik 2, Krk, 1971., str. 210-211, A. M. Fiorentin, Krk – splendidissima civitas Curictarum, Rijeka, 2001., str. 239.; M. Bolonić, I. Žic Rokov, Otok Krk kroz vjekove, Zagreb, str. 264-265., M. Bradanović, Arhitektura i urbanizam renesanse na otoku Krku (knjiga I i II), doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru, Zadar, sv. 2, str. 18.; K. Majer Jurišić, “Izgradnja i održavanje upravnih građevina u Krku od Vinciguerrine obnove iz godine 1489. do kraja 18. stoljeća”, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 35, Zagreb, str. 7-22.; K. Majer Jurišić, Arhitektura vlasti i suda, Zagreb, 2017., str. 95-97.

KMJ