Ime autora: talijanska ili francuska tkalačka radionica

Naziv umjetnine: mitra

Smještaj: crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Rijeka

Vrijeme nastanka: 1719. – 1729. i 1743. (?) 

Materijal: svila, srebro, zlato

Dimenzije: 81 x 31 cm

Naručitelj ili donator: krčki biskup Pietro Antonijo Zuccheri (1739. – 1778.) i krčki biskup Vinko Lešić (1719. – 1729.)

Mitra krčkog biskupa Vinka Lešića (1719. – 1729.) koja se čuva u zbornoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci izrađena je na podlozi od bijelog svilenog gros de Toursa lamé bez uzorka i ukrašena je vezom. Riječ je o podlozi koja se uobičajeno koristila za izradu predmeta ukrašenih ovom tehnikom, a takve se svile nazivaju teletta. Efekt ljeskanja i svjetlucanja ovoj jednostavnoj tkanini daje srebrna lamella kojom je protkana čitava njezina površina. Ovisno o vrsti metalne lamelle ove se svile nazivaju teletta d’argento i teletta d’oro. Dekorativna kompozicija na mitri izvedena je tehnikom veza koja je prilagođena njezinu obliku pa je ona očigledno izvorno bila namijenjena ovom predmetu. Vez je izveden od nekoliko vrsta metalnih niti. Kompozicijom dominiraju pozlaćene filé niti te srebrne tira niti punog presjeka kao i pozlaćene lamelle uvijene poput zavojnica. Metalne su niti mjestimično samo položene na podlogu i fiksirane onim svilenima, no motivi su uglavnom oblikovani tehnikom reljefnog veza. Tek su manji dijelovi kompozicije izvedeni svilenim nitima u crvenoj, zelenoj i plavoj boji, dok su na grbu biskupa Lešića korištene još i svilene niti bijele i žute boje. Na unutrašnjem dijelu nalazi se natpis iz kojega je jasno da je mitru 1743. godine preradila Maria Rosa Calore, redovnica samostana sv. Klare u Krku, za biskupa Pietra Antonija Zuccherija. Pretpostaviti je da je ovdje riječ o tek manjim intervencijama koje nisu bile vezane uz promjenu dekora, već moguće samo uz sanaciju oštećenja i podstave.

Po tipu dekoracije vjerojatno je riječ o mitri pretiosi ili mitri auriphrygiati. Do posljednje liturgijske reforme, uz navedene, u uporabi je bila joši mitra simplex. I dok je ova posljednja vrlo jednostavna, izvedena često od lanene tkanine ili bijele svile bez dekora, mitra pretiosa i mitra auriphrygiata raskošne su i svečane vrste, bogato ukrašene zlatnim i srebrnim ukrasima, a uglavnom se razlikuju samo po količini i bogatstvu dekora. Mitre pretiose redovito su se izrađivale od bijele svile s vezenim kompozicijama izvedenima pozlaćenim i srebrnim nitima te dragim kamenjem. Upotrebljavale su se uglavnom za uobičajene liturgijske svečanosti, za obavljanje drugog dijela liturgijskog slavlja te za večernje mise. Mitre auriphrygiate mogle su biti izrađene i od pozlaćene tkanine s vezenom dekoracijom izvedenom pozlaćenim nitima u bogatom reljefnom vezu. U ranijim stoljećima uglavnom su bile ukrašene figuralnim vezenim kompozicijama što se od 17. i 18. stoljeća mijenja te prevladavaju cvjetne kompozicije.

Grb krčkog biskupa Vinka Lešića (1719. – 1729.), vez metalnim i svilenim nitima, Zborna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Rijeka

Skladna i tehnički vješto izvedena kompozicija ove mitre ukazuje da je možda nastala u nekoj talijanskoj samostanskoj vezilačkoj radionici, no s obzirom na nedovoljno istraženu djelatnost istovrsnih lokalnih manufaktura i tu mogućnost valja ostaviti otvorenom.

O biskupu Vinku Lešiću poznato je malo podataka. Rođen je na Korčuli, a prije preuzimanja krčke katedre, na kojoj je ostao deset godina, šest je godina bio biskup u obližnjem Rabu, te je u pastoralnom djelovanju stavio naglasak na obrazovanje djece. Moguće je pretpostaviti da je krčki biskup Vinko Lešić mitru koja se danas nalazi u riječkoj zbornoj crkvi ostavio svojim nasljednicima na korištenje, a koja je onda za potrebe novog biskupa, Pietra Antonija Zuccherija, 1743. godine prepravljena. Za razliku od biskupa Lešića, o biskupu Zuccheriju poznato je relativno puno podataka (vidjeti: D. Farlati, Illyrici sacri, Ecclesia Jadertina cum suffraganeis, et ecclesia Zagabriensis, Venetiis 1775., vol. V, 314-315; M. Bolonić, I. Žic Rokov, Otok Krk kroz vjekove, Zagreb 1977., str. 112-113). Podrijetlom je iz Furlanije, a na krčkoj je katedri proveo čak 39 godina, od 1739. do 1778. godine, što je do danas najduži episkopat nekog od krčkih biskupa. Biskup Zuccheri je neposredno nakon imenovanja prionuo sustavnoj obnovi krčke katedrale te je danas poznat čitav niz umjetnina koje se pouzdano ili barem hipotetski mogu dovesti u vezu s njegovom naručiteljskom djelatnošću.

Bibliografija: neobjavljeno djelo

IJT