Ime autora: Juraj Dimitrov Zadranin

Naziv umjetnine: Glavni portal crkve sv. Bernardina Sijenskog

Smještaj: Kampor

Vrijeme nastanka: treća četvrtina 15. st.

Materijal: breča, vapnenac

Dimenzije: 355 x 250 cm

Naručitelj ili donator: Petar Car, rapski plemić

Pravokutni je portal smješten u središnjoj osi pročelja crkve. Grede dovratnika i nadvratnika izrađene su od breče i isklesane u jednom komadu. Izdignuti vanjski rub okvira je višestruko profiliran dok je unutarnji ukrašen motivom tordiranog konopa. Sve profilacije teku kontinuirano uokolo okvira bez prekida. Njihovo podnožje čine kvadratne baze čije su površine ispunjene plitkim kanelirama s umetnutim štapovima u donjoj trećini. Iznad nadvratnika je greda od svijetlog vapnenca u čijem je središtu erodirana krilata anđeoska glava te uklesana godina MCCCCLXXVI (1476.) s desne strane. Portal zaključuje istaknuta višestruko profilirana greda od breče.

Vrijeme nastanka portala, bez obzira na uklesanu dataciju, nije moguće točno odrediti. Naime, godina 1476. je djelomično urezana u recentnu cementnu zakrpu vjerojatno ponavljajući uklesani izvornik koji je erodirao uslijed djelovanja soli i atmosferilija. Također, prema svim poznatim povijesnim izvorima i podacima o crkvi i samostanu, upisane 1476. godine nije se dogodilo ništa značajno. Dovršetak izgradnje i svečana posveta bila je desetljeće ranije, 1466. godine, a nije vjerojatno da bi nakon deset godina došlo do izmjene cjelokupnog portala.

Portal vjerojatno nastaje pri podizanju crkve sredinom, odnosno, u trećoj četvrtini 15. stoljeća kada izgradnju vodi zadarski majstor klesar i graditelj Juraj Dimitrov. Njega je angažirao glavni donator crkve i samostana, rapski plemić Petar Car koji se obvezao izgraditi i opremiti kamporsku crkvu o čemu svjedoči nekoliko njegovih oporuka kao i ugovori s različitim majstorima. Oblikovanje koje sadrži tipično kasnogotički motiv tordiranog konopa i renesansni motiv kaneliranih baza čini ovo rješenje jednim od najranijih primjera uvođenja naznaka renesansnog stila na otoku. Na širem istočnojadranskom prostoru nalazimo brojne primjere portala crkava i gradskih palača sličnog oblikovanja koje derivira iz rječnika arhitektonske dekoracije venecijanske gotike. U gradu Rabu nalazimo par sličnih primjera među kojima treba izdvojiti onaj portala crkve sv. Andrije u sklopu ženskog benediktinskog samostana. On je oblikovno i kompozicijski gotovo identičan kamporskom. U literaturi  se ta sličnost već naglasila i pokušala interpretirati zajedničkim autorstvom, dok postoji i atributivni prijedlog za radionicu Andrije Alešija.

Međutim, Velika kamporska kronika (III:96) donosi arhivski podatak od 12. kolovoza 1510. godine kada je od klesara Petra Radova Trogiranina, udomaćenog na Rabu nakon povratka iz Ugarske gdje je s ostalim majstorima radio na projektima mađarskog kralja Matije Korvina, naručena izrada novog portala za benediktinsku crkvu sv. Andrije. U ugovoru sklopljenom između opatice Mateje Dominis i majstora saznajemo da se naručuje portal identičan onome na samostanu u uvali sv. Eufemije, odnosno Kamporu, te da se rad morao isporučiti do Uskrsa iduće godine za što će biti plaćeno 25 dukata. Arhivski nam podatak direktno datira i određuje autorstvo portala benediktinske crkve, ali ukazuje i na tradicionalni ukus sredine, odnosno naručitelja koji nakon više od pedeset godina preuzima stilski anakron ali provjereni model iz neposredne okoline unatoč već prevladavajućem renesansnom stilu. Usporedbom dvaju portala, zaključujemo kako Radov uspješno ponavlja zadani mu predložak uz nešto naglašeniji plasticitet profilacija te povećanje broja anđeoskih glava u frizu.

Bibliografija: fra O. Badurina, Velika kamporska kronika I – VII, Arhiv franjevačkog samostana u Kamporu;  M. Domijan, Rab – grad umjetnosti, Zagreb, 2001.; C. Fisković, „Prilog poznavanju kiparstva i graditeljstva 15. i 16. stoljeća u Rabu“, Rapski zbornik, 1987.; M. Bradanović, „Još jednom o širenju renesansne skulpture na Kvarneru“, Ars Adriatica, 6, 2016., str. 121-138.; I. Braut, E. Šurina i K. M. Jurišić, Franjevački samostanski kompleks sv. Bernardina Sijenskog u Kamporu na otoku Rabu, Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske, sv. 21, Zagreb, 2020.

IB